Mateus, 31 anos, kaben-nain ho oan 4, husi Oe-Cusse, maka hatene katak empoderamentu hahú husi uma-laran. Liuhusi Projetu POWER, treinamentu ne’ebé fasilita husi FEEO, nia aprende oinsá halo planu orsamentu, fahe responsabilidade, no komunika ba malu di’ak liután nu’udar família.
Transformasaun Maluk Mateus husi Negosiu ki’ik ba Estabilidade FinanseiruBenefisiariu POWER, Mateus-Oecusse
“Ha’u nia moris uluk hahú ho negósiu ki’ik sosa animal hanesan manu no fahi, depois fa’an. Maibé nafatin hetan osan rendimentu oituan de’it. Bainhira atu foti desizaun ruma iha uma-laran liga ho osan, ha’u ho ha’u nia kaben sempre haksesuk malu hela de’it no dalaruma hamosu problema.” Mateus relembra.
Iha tinan 2024, Mateus hahu partisipa iha treinamentu liuhusi Projetu POWER, ne’ebé fasilita husi FEEO. Nia aprende kona-ba oinsá jere finanseiru, kuida família, no dezenvolve abilidade moris. Hafoin remata treinamentu refere, Mateus ho nia kolega sira harii kedas grupu poupansa naran Tmoen Tabua, ho membru hamutuk 23, inklui mane 4 no feto 19.
Grupu poupansa ne’e hahú ho intensáun ida: inan feton no mane sira hakarak jere sira nia finansas família ho matenek liután. Membru sira hahú rai osan uitoan kada fulan ba nesesidade urjente sira.
“Iha ami nia grupu ne’e, fulan ida hatama dala rua, ema ida hatama osan $15 ka $30. Ami la obriga malu, tuir ema ida-idak nia forsa. Husi osan sira ne’ebé sira hatama agora halo tinan ida ona ho total osan $2,900,” Mateus sublina.
Ho orientasaun husi peritu finanseiru sira, sira aprende oinsa jere orsamentu família nian ne’ebé efetivu no foti desizaun finanseira di’ak liu. Buat ne’ebé importante liu mak, sira bele asesu ba empréstimu ho funan ne’ebé ki’ik ba kapitál negósiu.
“Bainhira ha’u envolve ona iha grupu ne’e, ami família nia moris komesa iha mudansa. Ami aprende Rai no Empresta osan, violénsia bazeia ba jéneru, igualdade jéneru. Ho koñesementu sira ne’e reforsa tan ha’u iha área negósiu no konsiénsia rasik kona-ba família no bainhira presiza osan urjente, ha’u la preokupa tan, ha’u bele foti osan husi grupu ne’e,” dehan Mateus.
“Husi ha’u nia envolvimentu iha grupo ida ne’e ha’u mos bele halo jestaun ba ha’u nia rendimentu no agora ha’u iha osan $500 husi ha’u nia negósiu ki’ik,” Mateus hatutan.
Anabela nia Jornada: Independensia Finanseira Liuhusi Rai no Empresta OsanBenefisiariu POWER, Mana Anabela-Oecusse
Anabela, 26 anos, partilha nia esperiênsia:
“Ha’u nia kondisaun moris ida uluk diferente tebes ho agora. Bainhira ha’u seidauk envolve-an iha grupu ne’e, ha’u la hatene oinsá atu rai no jere osan. Maibé bainhira ha’u tama iha grupu ne’e, ha’u komesa hatene ona oinsa atu jere osan. Maski foin mak envolve iha fulan Fevereiru 2025, ha’u hetan rezultadu di’ak. Ha’u nia kolega sira esforsu maka’as no benefísiu ne’ebé hetan motiva ha’u tebes. Entaun, ha’u kontente bele hola parte iha grupu ne’e.”
Maski ha’u feto, ha’u bele halo atividade fiziku sira. Feto mós forte no prontu servisu hamutuk ho mane. Maski ha’u laiha osan, maibé ha’u garante katak osan ne’ebé ha’u rai iha grupu, loron ruma ha’u presiza osan urjente, ha’u bele foti osan hodi sustenta ha’u nia oan sira,” hateten Anabela
Grupu Tmoen Tabua: Hadi’ak Moris liuhusi OrtikulturaGrupu Tmoen Tabua iha Oecusse
Grupu ne’e la’os de’it halo rai no empresta osan, maibé sira iha hanoin kreativu. Sira mos halo atividade ortikultura, haki’ak animal hanesan bibi no fahi hodi halo negósiu. Sira mos loke kantadeiru hodi kuda foremungu, ho apoiu husi World Vision Timor-Leste.
Grupu Tmoen Tabua, hakarak buka dalan ida ne’ebé di’ak liu atu kuda foremungu no hetan rendimentu estável. Hahú hosi nesesidade atu hatán ba konsumu família. Sira aprende agrikultura orgánika, ne’ebé la’os de’it lukratívu, maibé mos amigável ba ambiente.
Mateus ho Anabela, sente kontente no agradese ba União Europeia ne’ebé apoiu Projetu POWER, ne’ebé fasilita treinamentu husi FEEO. Agradese mós ba World Vision Timor-Leste, Fokupers, no FEEO ne’ebé servisu konsórsiu hodi apoiu kapasitasaun ne’e.
Sira husu ba maluk feto no mane sira hotu atu envolve-an iha grupu ne’e, tamba grupu ne’e ajuda atu rai osan no muda moris no ekonomia família nian.
Grupu poupansa ne’e fó oportunidade ba sira atu hahú negósiu no hasa’e kualidade moris família. Hahú husi negósiu ki’ik, agora sira bele dezenvolve sira nia negósiu no fó edukasaun di’ak liu ba sira nia oan sira.
“Ho prezensa grupu ne’e, asesu finanseiru sai fasil liu. Ida-ne’e hotu tanba kbiit hosi komunidade sira ne’ebé halibur hamutuk hodi lori mudansa loloos. Ohin loron, sira la’os de’it moris, maibé mós buras. Grupu ne’e prova katak, ho serbisu maka’as no kolaborasaun, mudansa boot bele hahú hosi pasu ki’ik sira.”